U nizu suvremenih pojmova o kojima se piše i raspravlja proljetni umor tema je koja se iz godine u godinu ponavlja. Što nam se zapravo u proljeće događa?
Početkom 20. stoljeća počinje se govoriti o proljetnom umoru. Uglavnom o njemu govore Nijemci (Frühjahrsmüdigkeit), ali i nordijski te ruski znanstvenici. Inače, ako pokušamo o njemu nešto tražiti u znanstvenoj medicinskoj literaturi, ne možemo naći gotovo ništa.
Spomenuta istraživanja Nordijaca i Rusa govore o nekim promjenama tijekom proljeća u ljudskom organizmu, ali u području krajnjeg sjevera, iznad 60. paralele. No zanimljivo je da se o ovoj temi govori na brojnim internetskim stranicama posvećenim zdravom načinu života.
Nijemci su izmislili proljetni umor?
S druge strane, njemački Die Zeit 2007. godine pisao je vrlo ozbiljno o proljetnom umoru i velikom broju Nijemaca pogođenih tom pojavom: „U Njemačkoj procjenjuje se da 50 do 70 posto ljudi doživljava sezonsku promjenu u proljeće kao fizički napor: osjećamo se slabo, razdražljivo, ravnodušno i ne možemo se usredotočiti ni na što. Osim toga, uobičajene su vremenske osjetljivosti, umor, vrtoglavica i slabost cirkulacije, osobito kod žena i starijih osoba.“
Sezonski afektivni poremećaj
I, da, u medicinskoj literaturi postoji dijagnoza sezonskog afektivnog poremećaja. Da bi se postavila takva dijagnoza, osoba mora ispunjavati nekoliko kriterija:
- Depresivne epizode javljaju se u određeno doba godine, kao i remisije i/ili manične epizode.
- Takve promjene raspoloženja (depresivne i/ili manične epizode) moraju trajati dvije godine.
- U te dvije godine ne smiju se javiti velike depresivne epizode koje nisu povezane s godišnjim dobom.
- Broj epizoda depresija povezanih s dobom godine veći je od broja drugih depresivnih epizoda tijekom pacijentova života.
Kao glavni uzročnici proljetnog umora okrivljuju se melatonin i serotonin, odnosno njihova neravnoteža. Oba spoja izlučuju se u ljudskom mozgu te još ne znamo dovoljno o njihovu odnosu da bismo ih sa sigurnošću „okrivili“ za proljetni umor.
Pripremite se pravodobno
No počnemo li razmišljati o našem tijelu i što radimo tijekom godine, mogli bismo uočiti određene obrasce.
Zimi se „zavlačimo“ u svoje kuće, dani su kraći, imamo dosta blagdana, vrijeme je loše, počinju viroze, a gripa nas „dokrajči“. Znači, zimi smo manje pokretni, ne idemo u šetnje, a počinjemo se hraniti masnom i teškom hranom. Blagdani i obilne trpeze „olakšavaju“ nam nabacivanje kojeg kilograma viška, a boravak u zatvorenom izlaže nas većem broju virusa.
I onda dolazi sunce koje nas mami na otvoreno, u šetnju i obrađivanje vrtova. Moramo skinuti tih nekoliko kilograma viška, šetali bismo, no previše smo umrtvili tijelo tijekom zime. Koliko nam treba vremena da ponovno uđemo u kolotečinu zdravog života?
Zbog svega toga bismo se proljetnog umora trebali sjetiti početkom prosinca i pokušati živjeti što umjerenije. A kad dođe proljeće, sunce će nas grijati dulje od šest mjeseci pa ne moramo „hvatati“ svaku njegovu minutu kao sjevernjaci – krenimo postupno u šetnje, isplanirajmo polako radove u vrtu, ne moramo sve postići u prvom tjednu proljeća.
Ne zaboravite svoje alergije (ako ih imate), liječite ih i nemojte biti ljuti na proljeće. Počnite na vrijeme koristiti i kreme za sunčanje jer i proljetno sunce zna biti nemilosrdno prema našoj koži.
Savjeti iskusnih Nijemaca
Stimulirajte svoj metabolizam s puno svježeg voća i povrća te što je moguće češće izlazite na svjež zrak i sunčevu svjetlost. To smanjuje melatonin koji prigušuje raspoloženje i ubrzava izlučivanje serotonina. Važno je koristiti sunčane naočale što je manje moguće. UV zračenje može utjecati samo na hormonski kaos u mozgu kad sunčeve zrake izravno udaraju u mrežnicu oka.
Što, dakle, možemo učiniti kako bismo živnuli?
1. Izbjegavajte industrijski prerađenu hranu
Industrijski prerađena hrana, koja sadrži velike količine šećera, masnoća i aditiva pridonosi osjećaju umora jer opterećuje organizam. Takve namirnice najčešće uzrokuju nagli porast, a potom nagli pad glukoze u krvi, što rezultira umorom, iscrpljenošću i pojačanom željom za slatkim. Da biste to izbjegli, birajte namirnice s niskim glikemijskim indeksom koje sporo podižu razinu glukoze u krvi i održavaju je stabilnom.
2. Birajte proteinske obroke i zdrave masnoće
Općenito, ugljikohidrati više potiču osjećaj umora nego proteini, pa su za veću aktivnost i budnost pogodniji pretežno proteinski obroci. Dobrodošle su i zdrave vrste masnoća poput hladno prešanog maslinova ulja.
3. Pridržavajte se rasporeda obroka
Umor može biti izraženiji i zbog neredovitih obroka (osobito ako ne doručkujete) ili pak zbog preobilnih obroka, pa ih ravnomjerno rasporedite tijekom dana.
4. Jedite čim više svježeg povrća
Obogatite obroke sa što više svježeg sezonskog povrća jer je ono najbogatija riznica minerala, vitamina i fitonutrijenata koji u organizmu potiču proizvodnju zdrave energije.
5. Pijte dovoljno tekućine
Važno je piti dovoljno tekućine (preporučen ukupni dnevni unos izračunava se tako da pomnožite 30 mililitara po kilogramu svoje tjelesne težine). Najbolji izbor su voda, lagani čajevi i juhe te nezaslađeni prirodni sokovi.
6. Manje kave, alkohola i cigareta
Napici s kofeinom isprva podižu energiju, no ako se uzimaju u velikim količinama, zapravo pojačavaju osjećaj umora. Stoga ne bi trebalo piti više od dvije, maksimalno tri šalice kave na dan. Dakako, podrazumijeva se izbjegavanje alkohola i cigareta.
Najbolji izbor tekućine za vraćanje energije su voda, lagani čajevi i juhe te nezaslađeni prirodni sokovi
7. Dovoljno spavajte
Umor se najčešće “nagomilava“ zbog premalo spavanja – tako nastaju hormonski poremećaji, povećava se rizik od pretilosti i srčanožilnih bolesti, a dolazi i do mentalne slabosti koja uzrokuje poteškoće u donošenju odluka i rješavanju problema. Stoga nemojte “štedjeti“ na snu! Iako neki ljudi trebaju znatno više ili manje noćnog sna od prosječnih osam sati, većini je potrebno otprilike osam sati da se dobro naspavaju
8. Vježbajte i krećite se na svježem zraku
Umor može biti uzrokovan i sjedilačkim načinom života, jer za energiziranje nam je potrebna tjelesna aktivnost, minimalno 30 do 60 minuta svaki dan. Krećite se na svježem zraku i “uhvatite“ sunce kako bi organizam mogao proizvesti dovoljno vitamina D koji je izuzetno važan za metabolizam.
9. Savjetujte se o dodacima prehrani
Budite oprezni s vitaminsko-mineralnim i biljnim dodacima prehrani koji se nude za podizanje energije i otklanjanje umora – nema smisla uzimati ih “napamet“ nego se najprije treba savjetovati s liječnikom i nutricionistom kako biste točno utvrdili patite li od manjka nekog nutrijenta i koji je pravi uzrok toga.
Naime, iza umora se mogu skrivati puno ozbiljnije tegobe. Intenzivan umor može biti simptom različitih bolesti, primjerice, anemije, poremećaja rada štitne i nadbubrežne žlijezde, dijabetesa, depresije, virusnih hepatitisa, tuberkuloze, mononukleoze…
10. Tražite mišljenje o lijekovima
Osjećaj umora može biti izraženiji i zbog uzimanja nekih vrsta lijekova poput antihistaminika, lijekova protiv bolova, sedativa i antidepresiva, no to nipošto ne znači da svoje tegobe bolesnici automatski mogu pripisati nuspojavama lijekova. Svaku sumnju na umor kao nuspojavu lijeka potrebno je raspraviti s liječnikom koji će po potrebi prilagoditi dozu ili zamijeniti lijek nekim drugim.
