article-image

Infektivni proljev je relativno česta pojava u ljetnim mjesecima. Najčešće ga možemo samoliječenjem uspješno svladati, ali ponekad je potrebno zatražiti i liječničku pomoć. Ipak, najbolje je poduzeti mjere prevencije, pa tako izbjeći probavne tegobe

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, proljev je infekcija uzrokovana mnoštvom bakterijskih, virusnih i parazitskih organizama, od kojih se većina širi vodom kontaminiranom fekalijama. Infekcija je češća kada postoji nedostatak odgovarajućih sanitarnih i higijenskih uvjeta te sigurne vode za piće, kuhanje i čišćenje. Rotavirusi i Escherichia coli dva su najčešća etiološka uzročnika umjerenog do teškog proljeva. Postoji i niz drugih uzročnika od kojih su najpoznatije i najčešće salmonela i šigela.

Proljev može biti i neinfektivni te se najčešće javlja kod iritabilnog kolona, ulceroznog kolitisa i drugih kroničnih bolesti debelog crijeva.

Danas ćemo se posvetiti infektivnim proljevima, koji su najčešći tijekom ljetnih mjeseci, najčešće zbog neodgovarajuće higijene (nedovoljno pranje ruku) i neodgovarajućeg skladištenja hrane.

Infektivni proljev

Proljev je pojava učestalih (tri i više u jednom danu), mekših i obilnijih stolica. Infektivni proljev obično traje nekoliko dana, a ako traje dulje od 14 dana govorimo o kroničnom proljevu te možemo početi razmišljati o drugim uzrocima proljeva. Infektivni proljev vrlo često je povezan s povraćanjem (što otežava situaciju jer dolazi do brže i jače dehidracije), grčevima, nadutošću te hitnom potrebom za pražnjenjem crijeva. U slučaju pojave sluzi i/ili krvi u stolici trebamo se zabrinuti i hitno potražiti savjet liječnika.

Zašto se javlja proljev u slučaju infekcije? Virusi, bakterije i paraziti uzrokuju oštećenje epitelnih stanica što dovodi do povećane propusnosti crijeva. Epitelne stanice oblažu crijevni trakt i olakšavaju apsorpciju, odnosno „upijanje“ vode, elektrolita te drugih otopljenih tvari. Oštećene epitelne stanice ne mogu apsorbirati vodu i elektrolite (među kojima je kalij najvažniji) iz crijevnog lumena što dovodi do rijetke i obilnije stolice.

Liječenje infektivnog proljeva

Kod pojave proljeva najvažnija je nadoknada tekućine i elektrolita. Bolesnike treba poticati da piju preparate za rehidraciju koji se mogu nabaviti u ljekarnama. Ako ih trenutno ne možete nabaviti, razrijeđeni voćni sok može biti od velike pomoći, najbolje sok od jabuke. Pritom se nipošto ne smije piti nerazrijeđeni sok, jer on dovodi do pogoršanja.

S obzirom na to da sredstva za rehidraciju imaju vrlo neugodan gorkoslan okus, dobro je izabrati sredstvo koje ima dodatak koji ublažava taj okus. To je posebno bitno ako želite rehidrirati dijete jer su male šanse da će ono htjeti popiti dovoljnu količinu takve gorkoslane tekućine. U težim slučajevima proljeva, potrebna je rehidracija putem infuzija. 

Konzumiranje hrane koja ima manje vlakana može pomoći da stolica bude čvršća. U posljednje vrijeme se sve manje pažnje pridaje određenoj dijetalnoj prehrani, ali konzumacija suhomesnatih proizvoda, mesa i mliječnih proizvoda te druge masne hrane i hrane bogate vlaknima sigurno neće pomoći u bržem i efikasnijem liječenju. S druge strane, dijeta koja sadrži kuhanu rižu, naribane jabuke i nemasne juhe može pomoći kod proljeva.

Kod grčeva se mogu koristiti lijekovi koji ih ublažuju, ali uz nadzor liječnika. Antibiotici pomažu samo u slučaju bakterijske infekcije, a probiotici mogu biti od koristi. U svemu ovome je ipak najvažnija rehidracija i, ako ste dovoljno uporni, šanse da završite u bolnici i na infuziji se smanjuju.

Kada je potrebno potražiti liječničku pomoć?

Ipak, postoje stanja kada se morate javiti liječniku, kad samoliječenje nije dovoljno.  Kod pojave proljeva obično nije potrebna nikakva laboratorijska i/ili mikrobiološka obrada, ali u težim i upornijim slučajevima je potrebno uzeti uzorak stolice na viruse, bakterije i parazite. Laboratorijska obrada je potrebna za praćenje stupnja dehidracije i gubitka kalija.

Liječničku pomoć potrebno je potražiti u sljedećim slučajevima:

  • ako je riječ o djetetu mlađem od 3 mjeseca,
  • ako dijete teži manje od 8 kg,
  • povijest prijevremenog poroda, kroničnih bolesti ili istodobnih zdravstvenih stanja,
  • vrućica od 38 °C ili viša u djece mlađe od 3 mjeseca ili 39 °C ili viša u djece u dobi od 3 i 36 mjeseci,
  • pojava sluzi i/ili krvi u stolici,
  • velik broj stolica povećanog volumena,
  • uporno povraćanje,
  • znakovi dehidracije kao što su upale oči, smanjeni suzni film, suhe sluznice i smanjenje mokrenja,
  • promjene mentalnog statusa,
  • neadekvatan odgovor na oralnu rehidraciju ili njegovatelj ne može primijeniti oralnu rehidraciju.

Pravila prevencije proljeva

Proljev je bolest koju možete izbjeći pridržavanjem nekoliko osnovnih mjera kao što su pranje ruku, korištenje flaširane vode na putovanju, temeljito pranje sirovog voća i povrća prije konzumacije, izbjegavanje mesa i plodova mora koji nisu termički obrađeni.

Kod kuće se trebate pridržavati savjeta o skladištenju i obradi hrane:

  • temeljito operite sirovo voće i povrće prije jela,
  • održavajte temperaturu hladnjaka na 4 °C ili nižoj; zamrzivač – 18 °C ili niže,
  • jedite prethodno kuhanu, kvarljivu ili gotovu hranu što je prije moguće,
  • držite sirovo meso, ribu i perad odvojeno od ostale hrane,
  • operite ruke, noževe i daske za rezanje nakon rukovanja nekuhanom hranom, uključujući sirovo meso, ribu ili perad,
  • temeljito kuhajte sirovu hranu životinjskog podrijetla na sigurnu unutarnju temperaturu: mljevena govedina 71 °C; piletina  77 °C; puretina 82 °C; svinjetina 63 °C,
  • termički obradite ribu i plodove mora,
  • kokošja jaja dobro skuhajte dok žumanjak ne bude čvrst,
  • hranu smjesta stavite u hladnjak. Nikada ne ostavljajte kuhanu hranu na sobnoj temperaturi dulje od dva sata (32°C).