Najčešći razlog odlaska liječniku je bol, a lijekovi protiv bolova su među najprodavanijim lijekovima u slobodnoj prodaji. Osjećaj boli koristan je signal koji nas upozorava , bilo na pojavu bolesti ili na neki štetni utjecaj izvana. Činjenica da netko osjeća bol ne znači da je lijek nužno potreban.

Bolesnikove tegobe moguće je ponekad ublažiti i drugim metodama, primjerice masažom, oblozima, akupunkturom, mirovanjem ili određenim vrstama tjelovježbe.

Pristupi liječenju su različiti, no najčešće se primjenjuje liječenje lijekovima. Bol treba ukloniti ili smanjiti, no krajnji je cilj pronaći uzrok (dijagnozu bolesti) koji treba liječiti medikamentoznim ili drugim nemedikamentoznim mjerama. 

Svaka bol je drugačija

Bol može biti različita s obzirom na vrstu, intenzitet i lokaciju bolnog podražaja. Vrlo često se javlja tzv. tenzijska glavobolja, najčešće uslijed napetosti ili stresa. Bol također nastaje i kao reakcija na oštećenje tkiva (fizička trauma, bolest) ili na podražaj živčanih struktura (neuralgije). Bol, posebice kronična, može uzrokovati i psihičke i socijalne smetnje: nevoljkost, uzrujanost, agresiju ili depresiju. 

Od praktične je koristi razlikovati akutnu od kronične boli.

Akutna bol nastaje iznenada, osjeća se kao oštra bol, uglavnom je lokalizirana, ona upozorava na nešto i teško se podnosi (fizička trauma, ulkusna bol, dismenoreja, zubobolja, neuralgija…).

Kronična bol traje mjesecima ili godinama, opisuje se kao tupa, difuzna bol, često je praćena i psihološkim reakcijama, a analgetici nisu dostatni pa se uvodi dodatna terapija lijekovima ili nefarmakološkim metodama liječenja. Osim boli od malignih tumora, najčešći uzroci kroničnih nemalignih boli uglavnom su bolesti mišićno-koštanog sustava (artritis, reumatizam) i neuropatija.. 

Početi s terapijom što prije!

Važno je napomenuti kako je u liječenju akutne boli potrebno započeti s terapijom što je moguće prije i ne dozvoliti da se bol razvije, dok kod kronične boli dozu lijeka treba individualno prilagoditi, uz postepeno povećavanje i redovitu uporabu, a ne po potrebi, kao kod akutne boli.

Također se ne smije zanemariti značaj štetnih nuspojava, s obzirom na to da se u kroničnoj boli analgetici uzimaju dugotrajno i često u kombinaciji s drugim lijekovima, pa se u takvim slučajevima ne preporuča samoliječenje nego terapija propisana od liječnika. 

Analgetici 

Osnovna podjela lijekova protiv boli dijeli analgetike na nenarkotičke i narkotičke (opijati). Opijatni analgetici koriste se rijetko, isključivo po preporuci liječnika i to kod jakih boli. 

Najčešće su u uporabi nenarkotični lijekovi protiv boli i to paracetamol, acetilsalicilna kiselina i metamizol. Oni se nazivaju i analgoantipireticima jer imaju dvojaki učinak – koriste se kod bol,i ali i povišene tjelesne temperature.

U liječenju boli koristi se i široka paleta tzv. nesteroidnih antireumatika (NSAR). Mehanizam djelovanja NSAR jednak je kao i kod analgoantipiretika, s tom razlikom što imaju jači antireumatski učinak. 

Acetilsalicilna kiselina već je više od sto godina prisutna u farmaciji i najprodavaniji je lijek na svijetu. Ima više djelovanja: analgetsko, antipiretsko, protuupalno, te blokira koagulaciju krvi (u malim dozama od 100 mg upotrebljava se za prevenciju srčanog infarkta). Na tržištu se nalazi u velikom broju farmaceutskih oblika i pod različitim zaštićenim imenima. No, acetilsalicilna kiselina nije bezazlen lijek jer može izazvati bol i krvarenje u želucu, pa treba biti oprezan u primjeni kod osoba sa čirom na želucu ili gastritisom, a nije preporučljiv za bolove nakon stomatoloških zahvata zbog potencijalne opasnosti od krvarenja. Zabranjeno ga je davati djeci mlađoj od 12 godina zbog opasnosti od pojave opasnog Reyevog sindroma.

Paracetamol je odličan analgetik i antipiretik kod blage i umjerene boli, neškodljiv u terapijskim dozama, no moramo paziti da se ne prekorači doza (predoziranje može izazvati teško oštećenje jetre). Ublažava bolove i snižava povišenu temperaturu bez nadraživanja sluznice želuca. U ljekarni trebate uvijek napomenuti za koga tražite lijek (odrasla osoba ili dijete – koje dobi) kako biste dobili lijek u obliku i dozi prikladnoj za određenu osobu. Iako se u ljekarnama može dobiti bez recepta, treba ga uzimati oprezno, a dugotrajno uzimanje velikih doza, ili u kombinaciji s drugim analgeticima može dovesti do opasne nuspojave – nefropatije. Na našem je tržištu dostupan pod različitim zaštićenim nazivima. U SAD-u ga nazivaju acetaminofen. 

Metamizol ima snažan analgetski učinak, no potencijalno je opasan zbog nuspojave (agranulocitoza) i nikako nije dobar odabir za često uzimanje, koristi se samo za liječenje jake akutne boli koja ne reagira na ostale analgoantipiretike i to po preporuci liječnika. 

Nesteroidni antireumatici (NSAR) 

Riječ je o skupini lijekova različite kemijske strukture koji ostvaruju analgetički učinak istim mehanizmom djelovanja – blokiranjem sinteze prostaglandina djelujući na enzim ciklooksigenazu. Kod bolesnika sa problemima probavnog trakta treba ih s oprezom uzimati jer postoji mogućnost neželjenih gastro-intestinalnih nuspojava (iritacija želuca, stvaranje ulkusa, perforacija ili čak krvarenje). Također ih s oprezom trebaju uzimati i pacijenti s bolestima krvožilnog sustava i s astmom.

Kako bi se smanjile potencijalne nuspojave u probavnom traktu, NSAR se uzimaju iza jela, ili u obliku supozitorija, ili u obliku posebnih pripravaka (uz dodatak pufera, mikrokapsulirane tablete, obložene tablete s kasnijim nastupom djelovanja). Indikacije za primjenu nesteroidnih antireumatika su bol i upala u reumatskim bolestima, drugi mišićno-koštani poremećaji i bolovi različite etiologije.

Ovoj skupini lijekova pripadaju ibuprofen, ketoprofen, naproksen, piroksikam, indometacin i diklofenak. Među pojedinim predstavnicima skupine NSAR postoje razlike u stupnju protuupalnog djelovanja, tako npr. ibuprofen i diklofenak imaju slabije, a ketoprofen, indometacin i piroksikam – jače protuupalno djelovanje.

Nuspojave

Jačina i učestalost nuspojava u probavnom traktu vezane su uz jako protuupalno djelovanje, tako npr. ibuprofen ima manju vjerojatnost da će izazvati opasne nuspojave od npr. ketoprofena, ili piroksikama. O tome treba voditi računa pri odabiru optimalnog lijeka, naročito ako se uzima dugotrajno, npr. za kronične reumatične bolove.

Prečesta upotreba

Lijekovi ove skupine zbog svoje djelotvornosti i širokog indikacijskog područja prečesto se i ponekad nekritički upotrebljavaju. Vrlo često se traže u samoliječenju, iako se svi, osim ibuprofena, mogu izdavati samo na liječnički recept. 

Diklofenak ima široku primjenu kod umjereno jakih boli i upala, na našem se tržištu nalazi već četvrt stoljeća u više različitih formulacija i doza (brzodjelujuće tablete, tablete s produljenim djelovanjem, čepići, granule.. ), koristi se po preporuci liječnika i izdaje na recept. 

Primjena s oprezom

Terapiji NSAR lijekovima mora se pristupiti vrlo oprezno i kod starijih osoba (moguća oštećenja jetre i bubrega te interakcije s drugim lijekovima), trudnica te bolesnika s bolesti srca ili ulkusom u anamnezi.  NSAR koriste se i u pripravcima za lokalnu primjenu (masti, kreme, gelovi, sprejevi) gdje se djelatna tvar za ublažavanje boli oslobađa direktno na bolnom mjestu, a ne u cijeli organizam. Tako su izbjegnute sistemske nuspojave. 

Kombiniranje analgetika 

Kod nas se može nabaviti nekoliko preparata koji su sastavljeni od dvije ili više aktivnih tvari analgetskog djelovanja. Obično su to kombinacije paracetamola s propifenazonom ili acetilsalicilnim kiselinom uz dodatak malih doza kofeina i/ili kodeina. Iako se mogu nabaviti u slobodnoj prodaji, ne preporuča se prečesta uporaba zbog mogućnosti nastanka nuspojava i interakcija zbog više sastojaka, te opasnosti od razvijanja ovisnosti. 

U liječenju jakih boli može se primijeniti kombinacija dvaju analgetika različitih načina djelovanja (npr. paracetamol sa opijatima), ali nikad se ne preporučuje kombinacija dvaju analgetika iz iste skupine. 

Narkotički analgetici (opijati) 

Za liječenje jakih i vrlo jakih bolova koriste se opijati, lijekovi koji analgetski učinak ostvaruju djelovanjem na opioidne receptore. Preparati ove grupe lijekova propisuju se i izdaju sukladno propisima o opojnim drogama. Izazivaju niz nuspojava, no vrlo su djelotvorni u ublažavanju jakih boli npr. bolesnicima u terminalnoj fazi bolesti. Neopravdano se rijetko propisuju, vjerojatno zbog opasnosti od tolerancije i ovisnosti, a i zlouporabe. 

Kako pravilno uzimati lijekove protiv boli? 

Uporaba analgetika svakako je učinkovit način ublažavanja ili uklanjanja boli, no kako su ti lijekovi uglavnom predmet samoliječenja, korisnici nisu svjesni opasnosti od nekritičkog i dugotrajnog uzimanja. Iako su neki analgetici dostupni bez liječničkog recepta uvijek ih treba uzimati oprezno.

Kada vas nešto boli, a niste se odlučili otići liječniku, svakako se savjetujte s ljekarnikom koji će vam preporučiti najprikladniji lijek ovisno o vrsti boli, trajanju simptoma, stanju organizma i životnoj dobi, te će vas upozoriti na očekivane nuspojave i interakcije ili će vas uputiti liječniku. 

Kod akutnih bolova važan je brži učinak koji se postiže uzimanjem lijeka na prazan želudac, no osobe s želučanim tegobama trebale bi, unatoč nešto kasnijem učinku, uzimati lijek uz obrok i s vodom.