Hipertenzija ili visok tlak jedna je od najraširenijih pošasti današnjice, dok je njena suprotnost, hipotenzija ili nizak tlak, neopravdano u sjeni.
Tko pati od visokog krvnog tlaka zavidi niskotlakašima, no nizak tlak iscrpljuje i ometa svakodnevne aktivnosti.
Nije opasan poput visokog tlaka, ali može biti jako neugodan. Kaže se da niskotlakaši žive dugo i loše. Krvni tlak je snaga kojom krv pritišće na stijenke arterija u dvije faze otkucaja srca.
Sistolički (gornji) tlak je onaj koji srce stvara kad pumpa krv kroz arterije. Dijastolički (donji) tlak vrijedi dok srce miruje između dvaju otkucaja. Iako prihvatljiv tlak varira između pojedinaca, normalne vrijednosti sistoličkog tlaka su od 115 do 120 mmHg, a dijastoličkog od 75 do 80 mm Hg. Vrijednost 90/60 mmHg ili niža uglavnom se smatra niskim tlakom, iako nekima ne smeta. Vrijednosti krvnog tlaka stalno variraju, čak i u kratkim vremenskim razmacima. Na to utječu položaj tijela, ritam disanja, hrana, piće, lijekovi i stres. Tlak je uobičajeno najniži noću, a naglo se diže rano ujutro.
Hipertenziju ili povišeni krvni tlak možete imati godinama, a da pri tom nema simptoma. Upravo u tome leži njezina najveća opasnost jer ako se ne liječi, povećava rizik za pojavu srčanog i moždanog udara.
Prepoznajte simptome
Simptomi niskog tlaka uključuju: slabost, umor, osjećaj praznine u glavi, vrtoglavicu, oslabljenu koncentraciju, pomućenje vida, mučninu, ubrzano i plitko disanje, hladnu i blijedu kožu i žeđ. Osim od kronično niskog tlaka, tegobe mogu nastati i od naglog pada tlaka. Primjerice, padne li gornji tlak sa 110 na 90, možete osjetiti blagu vrtoglavicu ili kratkotrajnu nesvjesticu, jer mozak iznenada ostaje bez dovoljno kisika. Mnogi ljudi podnose nizak tlak bez većih tegoba. Imate li uobičajeno niske vrijednosti sistoličkog i dijastoličkog tlaka, a dobro se osjećate, dovoljne su povremene liječničke kontrole. Ako su simptomi hipotenzije učestali ili naglašeni, obratite se liječniku da biste povisili kvalitetu života, a i zato što se iza niskog tlaka možda krije ozbiljnije stanje. Pratite stanje i bilježite u kojim se situacijama javljaju simptomi.
Oblici i uzroci hipotenzije
Medicina poznaje nekoliko tipova hipotenzije. Pojava niskog tlaka nakon jela zove se postprandijalna hipotenzija. Pretežno zahvaća starije, a posljedica je navale krvi u organe probavnog sustava nakon jela. Posturalna ili ortostatska hipotenzija nastupa u stojećem stavu. Najčešće se javlja prilikom ustajanja, kad zbog promjene položaja i gravitacije dio krvi odlazi u donji dio tijela. U tom se slučaju naglo zacrni pred očima i blago zavrti u glavi. Najbolje je da se dižete postepeno – prvo sjednite, a onda ustanite. Posturalna hipotenzija češća je kod starijih ljudi i od nje pati petina starijih od 65 godina. Hipovolemijski šok najozbiljniji je oblik hipotenzije. To je nagao i intenzivan pad tlaka, zbog čega tkiva ostaju bez dovoljno kisika. Nastaje zbog obilna krvarenja, anafilaktičkog šoka ili trovanja krvi. Zahtijeva neodgodivu liječničku intervenciju radi očuvanja života.
Nizak tlak može biti posljedica nekoliko zdravstvenih stanja, od banalnih do ozbiljnih:
- Dehidracija: Dovodi do niskog tlaka jer se zbog smanjene količine tekućine smanjuje i volumen cirkulirajuće krvi. Može je izazvati nedostatan unos ili prekomjerni gubitak tekućine.
- Trudnoća: Budući da se krvožilni sustav tijekom trudnoće širi, krvni tlak ima tendenciju snižavanja. U prva 24 tjedna gornji tlak obično pada za deset, a donji za 15 milimetara žive. U pravilu, vrijednosti se vraćaju na normalu nakon poroda.
- Hormonalni poremećaji: Hipoaktivna ili hiperaktivna štitnjača s manjkom, odnosno viškom hormona štitnjače uzrokuju nizak tlak.
- Srčane tegobe: Vrlo spor puls (bradikardija), srčani udar ili otkazivanje srca također mogu dovesti do niskog tlaka.
Ublažite tegobe
Ako je uzrok hipotenzije nejasan ili ne postoji specifična terapija, za povećanje vrijednosti tlaka i ublažavanje tegoba preporuča se svakodnevno uzimanje više vode, čajeva i sokova. Da biste se potakli na pijenje, jedite slaniju hranu i češće pregledavajte srce zbog mogućih neželjenih učinaka povećana unosa soli. Izbjegavajte obilna jela, osobito ona bogata ugljikohidratima; jedite više manjih, raznovrsnih obroka; uključite u jelovnik voće i povrće, peciva od integralnog brašna, ribu, krtu piletinu i puretinu. Iskušajte elastične kompresivne čarape, koje se preporučuju kod poremećaja venske cirkulacije jer sprečavaju zaostajanje krvi na periferiji tijela. Protiv niskog tlaka primjenjuje se i nekoliko lijekova. Fludrokortizon povećava volumen krvi i tlak, a midodrin je namijenjen ublažavanju posturalne hipotenzije.
Kretanje potiče krvotok
Kod niskog tlaka preporučujemo redovitu tjelovježbu radi bolje cirkulacije. Korisni su šetnja, plivanje, bicikliranje i druge aerobne vježbe. Izbjegavajte vježbe s naglim promjenama položaja tijela i one u kojima je glava ispod razine srca. Iako pri ustajanju sila teža tjera krv prema dolje, tijelo to kompenzira ubrzanim radom srca i sužavanjem krvnih žila, kako bi dovoljno krvi doprlo do mozga. Kod nekih ljudi kompenzacijski je mehanizam poremećen, što vodi do pada tlaka. Ostali uzroci niskog tlaka su adrenalna insuficijencija, nizak šećer u krvi, dijabetes zbog dehidracije uslijed pojačanog mokrenja, manjak vitamina B9 i B12, triciklički antidepresivi i Viagra.